Dobrobit pčelinje zajednice

Dobrobit pčelinjih zajednica zasniva se na provedbi više dobrih pčelarskih praksi i biosigurnosnih mjera, temeljenih na rezultatima znanstvenih istraživanja. Poseban naglasak stavlja se na one mjere koje istovremeno potiču zdravlje pčela, održivost okoliša i sigurnost pčelarskih proizvoda.

Uravnotežena prehrana: Osiguranje dostatne, raznolike i kvalitetne paše smanjuje stres i povećava otpornost pčelinjih zajednica na infekcije te omogućuje pravilno funkcioniranje imunološkog sustava pčela.

Uklanjanje uzročnika stresa i izbjegavanje nepotrebnog rukovanja: Minimalno uznemiravanje pčelinjih zajednica, osiguravanje stabilnih mikroklimatskih uvjeta u košnicama te ograničena selidba pčelinjaka smanjuju stres i poboljšavaju stanje dobrobiti.

Redovita kontrola stupnja infestacije i liječenje varooze: Pravodobna i ciljano usmjerena primjena api-biotehničkih i organski prihvatljivih metoda (npr. mehaničko odstranjivanje poklopljenog trutovskog legla) dokazano smanjuju broj nametničkih grinja u pčelinjih zajednica.

Pravodobno uklanjanje starog saća i sanacija košnica: Redovita zamjena starog saća za novu satnu osnovu, te dezinficiranje i održavanje košnica smanjuju opterećenost pčelinjih zajednica uzročnicima bolesti i štetnicima.

Preventivno sprječavanje širenja zaraznih bolesti i biozaštita: Edukacija, sljedivost proizvodnje kroz vođenje evidencija, karantena za sumnjive pčelinje zajednice i izbjegavanje upotrebe onečišćene hrane i materijala smatraju se temeljima biozaštite u suvremenom pčelarstvu.

Selekcija otpornijih lokalnih podrvrsta pčela: U novijim europskim projektima pokazano je da uzgoj lokalno prilagođenih pčela i selekcija na otpornost smanjuju potrebu za primjenu kemijskih tretmana, te dugoročno povećavaju otpornost pčelinjih zajednica na bolesti i klimatski stres.

U Republici Hrvatskoj pčelari se sivom pčelom (Apis mellifera carnica) koja je autohtona i prilagođena lokalnim uvjetima, te je cijenjena zbog svoje mirnoće, otpornosti i proizvodnosti. Prema najnovijim podacima za 2025. godinu, u Hrvatskoj je registrirano 9.036 pčelara koji drže ukupno 446.372 pčelinje zajednice. Ovi podaci potvrđuju da su dobre pčelarske prakse te prilagodba međunarodnim znanstvenim smjernicama izuzetno važne u lokalnom kontekstu Hrvatske, kako bi se očuvala izvornost sive pčele i održala stabilnost pčelarske proizvodnje i oprašivačkog potencijala.

© IVANA TLAK GAJGER

© IVANA TLAK GAJGER